Pripazite na reklame kada surfate Wikipedijom.

Na modernim automobilima stakla se promatraju kao dio sigurnosne opreme, i njihova pravilna ugradnja i eventualni popravak izrazito su bitni. Danas, uz upotrebu moderne tehnologije, moguće je popraviti staklo i vratiti mu jednaku čvrstoću i razinu sigurnosti putnika kao i prije nastanka oštećenja.

Kada uočite pukotinu na staklu, najvažnije je odmah reagirati. Donosimo najvažnije informacije o procesu popravljanja stakala:

• Nije moguće popraviti sva stakla na automobilu. Bočna stakla automobila su tzv. kaljena stakla i ukoliko se oštete, potrebno ih je zamijeniti.

• Vjetrobransko staklo načinjeno je od tri sloja – dva vanjska staklena sloja bez boje i plastičnog međusloja u koji staklu daje  boju. Prilikom reparacije, popravlja se stakleni dio vjetrobrana koji je bez boje – to omogućuje kvalitetan popravak

• Osnovni preduvjet za popravak je da oštećenje na vjetrobranskom staklu nije promjera većeg od 30 mm, odnosno da oštećenje u vidnom polju vozača nije promjera većeg od 10 mm, u kojem će slučaju biti potrebno zamijeniti staklo.

• Vrlo je važno da odmah nakon nastanka oštećenja reagirate jer pukotine u vjetrobranima u koje je ušla prljavština najčešće je nemoguće kvalitetno popraviti.

Ako primijetite da je vjetrobran oštećen, odmah zaštitite pukotinu i ugovorite termin za popravak u nekon servisu, jer mala pukotina se može brzo proširiti i onda postaje nemoguće kvalitetno popraviti staklo te ga je potrebno zamijeniti. Popravak stakla je trajan i možete prati automobil odmah nakon popravka.

Neki servisni centri nude i ugradnju na terenu, kako ne biste morali gubiti vrijeme i voziti se do servisa.

automobili.hr

Na ta i slična pitanja pokušava odgovoriti ova infografika tvrtke za sigurnost na Internetu Trend Micro, izrađena prema studijama i podacima dvadesetak najvećih tehnoloških i analitičkih webova uključujući Pew Research Center, ComScore i The Wall Street Journal.

Prema statistikama prosječni korisnik pametnog telefona na svojem uređaju posjeduje 65 aplikacija, no samo 15 ih koristi tijekom jednog tjedna. Više od polovine korisnika osobnih računala kaže kako su svi podaci na njihovim PC-ima dragocjeni, no većina ih koristi samo djelić onog što pohranjuju i s vremenom zaboravljaju što sve čuvaju, pa tek pri instaliranju nekog novog softvera shvaćaju da su im diskovi prepuni nepotrebnog smeća.

A što se tiče količine medijskih sadržaja koji se u svijetu uplodaju na Internet, situacija je nevjerojatna. U svakoj sekundi na Instagramu se nađe novih 60 fotografija, a na Facebooku 5 terabajta slika tijekom jednog tjedna, dok se na YouTube postavi 60 sati videa svake minute.

Dok osobna računala pri svakom reinstaliranju sustava i formatiranju HD-a povremeno počistimo od viška podataka, svjetski data centri su prisiljeni povećavati svoje pogone, dodavati nove servere i prostore za pohranu, te trošiti znatna sredstva da se sve to sačuva, mada je većina podataka, kako bi u narodu rekli, “niš koristi”.

Sve ovo govori o tome da smo postali kompulzivni sakupljači digitalnog otpada koji uopće ne razmišljaju o njegovom zbrinjavaju. Je li došlo vrijeme da se ovim problemom pozabave i ekološke udruge? Ili možda psiholozi i psihijatri?

geek.hr

‘Mislimo da su Google i Facebook web divovi. Da će tu biti zauvijek. Ali, stopa kojom se tehnološki svijet razvija ovih dana, pokazuje da postoji dobar razlog da mislimo da će oba ova diva nestati za pet do osam godine. Neće bankrotirati, nego nestati u stilu MySpacea.’

Piše to Eric Jackson, suradnik časopisa Forbes, koji u svojoj kolumni sugerira da će Google i Facebook ‘pregaziti vrijeme’. “Sve više i više mi se čini da u tehnologiji dugoročna opstojnost kompanije ovisi o tome kada je netko rođen”, iznosi Jackson.

Objašnjava da je prvo postojao Web 1.0, odnosno kompanije stvorene između 1994. i 2001. godine, potom Web 2.0 i kompanije stvorene od 2002. do 2009., te sad mobilna generacija. Prva generacija kompanija dobro se snašla u pretraživačima i organiziranju kaosa na internetu, druga generacija kompanija usredotočila se na socijalne mreže, dok se treća generacija prebacuje na smartphone kao platformu za vlastite aplikacije.

Kako navodi suradnik Forbesa, kompanije iz generacije Web 1.0 kasno su shvatile značaj socijalnih mreža, baš kao i što kompanije iz Web 2.0 generacije ne shvaćaju važnost prelaska na mobilne platforme. Facebooku je trebala vječnost da napravi mobilnu verziju, a po mišljenju Jacksona, u razvoju im neće pomoći ni nedavna kupnja Instagrama.

“U svakom slučaju, idućih pet do osam godina bit će jako dinamično. Moguće je da i Google i Facebook postanu ljušture svog današnjeg uspjeha, ili da potpuno nestanu”, piše Jackson, poručujući da će budućnost pripasti onima koji je stvore.

(net.hr)

Prema ranijem planu, Bosna i Hercegovina trebala je od početka ove godine biti pokrivena digitalnim signalom. Taj rok je odavno prošao, a sada je prelazak s analognog na digitalno emitiranje pomjeren za 1. prosinca 2014. godine.

Međunarodna obveza

Prelazak na digitalno emitiranje je i međunarodna obveza BiH, a digitalizacija signala je još je jedna od neizvršenih obveza BiH na putu k EU. Konačni rok za prelazak na digitalni signal u BiH je 17. lipanj 2015., a ako se to ne dogodi, građani BiH neće imati prigodu gledati programe europskih TV kuća poput Eurosonga i Europskog prvenstva u nogometu, a bit će nemoguća i razmjena s Euronewsom.

Helena Mandić, direktorica sektora za emitiranje RAK-a, podsjetila je da je ambiciozan rok za digitalizaciju u BiH bio kraj 2011. godine.

- U međuvremenu Vijeće ministara BiH formiralo je Stručno povjerenstvo koje je imalo zadaću da ažurira postojeći akcijski plan i odredi novi rok, što je i učinjeno. Novi rok za BiH je lipanj 2014., a rok koji je odredila Međunarodna unija za telekomunikacije na svjetskoj razini je sredina 2015. Evidentna je spremnost relevantnih institucija da proces krene naprijed, što će neminovno uslijediti nakon usvajanja akcijskog plana od Vijeća ministara BiH – tvrdi Mandić.

Savjetnik Ministra prometa i veza BiH Mehmed Agović izjavio je da postoji apsolutna spremnost i dužnost Ministarstva prometa i veza BiH da proces digitalizacije izvede do kraja u planiranom roku.

Ponegdje i prije roka

- Strategijom je prelazak s analogne na digitalnu zemaljsku televiziju bio predviđen još prošle godine, a sada smo u prilici da redefiniramo taj rok i, sudeći prema svemu, taj plan će biti ispunjen. Vjerujem da, prema ovom planu, već od kraja jeseni na području Sarajeva, Mostara i Banje Luke možemo imati digitalni signal. Važno je naglasiti da to u veoma visokoj mjeri zavisi od javnih emitera koji trebaju svoju produkciju prilagoditi digitalnim normama, odnosno da digitaliziraju proizvodne pogone i da emitiraju digitalni program – izjavio je, između ostalog, Agović.
Cijeli projekat digitalizacije u projekciji vrijedi oko 37 milijuna konvertibilnih maraka, za kupovinu infrastrukturne opreme koja će biti vlasništvo države, ali se postavlja pitanje tko će raspolagati tom opremom jer ne postoji korporacija o čemu će se vlast i javni servisi pozabaviti u sljedećem razdoblju. Još krajem siječnja ove godine, sukladno s usvojenom strategijom, Vijeće DTT foruma je usvojilo Akcijski plan prelaska na digitalno emitiranje koji je proslijeđen Vijeću ministara na usvajanje.

Iako je vrijeme ekonomske krize, Bosanci i Hercegovci iz godine u godinu uvoze sve više automobila. Pri tome, ne manjka ni onih čija se vrijednost piše šestocifrenim brojkama.

Veća vrijednost

Do 30. aprila ove godine u našu zemlju uvezeno je 15.566 putničkih vozila, što je za 2.265 više nego u istom periodu lani.

- Vrijednost vozila uvezenih u 2012. godini iznosi 165,9 miliona KM. Za isti period prošle godine vrijednost je bila 156,6 miliona maraka – kazao nam je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Bosanci i Hercegovci, objašnjava on, najviše uvoze automobile “volkwagen”, “opel”, “renault”, “citroen”, “ford”.

Uvozne dažbine

- Među vozilima uvezenim u BiH u prva četiri mjeseca ove godine najskuplji je “mercedes SLS coupe”, čija je vrijednost bila 319.595 KM. Uvozne dažbine plaćene prilikom carinjenja vozila iznosile su 54.339 KM. Među skupljima su i “audi A8″ od 211.529 KM te dva “porsche cayennea” u vrijednosti od 141.898 KM i 135.314 KM. Na ta vozila uvozne dažbine su plaćene više od 20.000 maraka – zaključio je Kovačević.

Broj i vrijednost uvezenih vozila

period             broj vozila        vrijednost (KM)

April 2010.        9.390             110,5 miliona
April 2011.      13.301             156,6 miliona
April 2012.      15.566             165,9 miliona

Nadam se da neće imati brkove i bradu, našalio se Chris James (54) u iščekivanju kada će prvi put u životu vidjeti suprugu Janet. Britanac je progledao nakon što su mu ugradili bioničko oko. Iako to nije vid koji je imao prije 22 godine, kada je zbog genetske bolesti mrežnice oslijepio, on je presretan.

Eksperimentalna metoda omogućit će slijepima koji su, kao i Chris, vid izgubili zbog retinitis pigmentose, da svijet ponovno vide u crno-bijeloj, zrnatoj slici. Chrisu su krajem ožujka u Oxfordu ugradili računalni čip velik 3 milimetra duboko u lijevu očnu jabučicu. Operacija je trajala osam sati, a kao čip radi isprobali su tri tjedna kasnije. Uključili su ga, a on je vidio svjetlost i konture. Svakodnevnim vježbama vid mu se poboljšava. Već raspoznaje razne geometrijske oblike.

Čip sličan onima u kamerama pametnih mobitela je sastavljen od 1500 elektroda koje detektiraju svjetlost. Svjetlost pretvaraju u električne signale koji stimuliraju očne živce, i tako sliku šalju u mozak. Kako mu senzor u mozgu stvara sliku u više dijelova, Chris vježbama mora naučiti spojiti sliku u cjelinu. Liječnici kažu da će trebati još dosta vježbe prije nego počne prepoznavati lica.

- Iako ta slika nije potpuna, ipak je puno bolja od desetljeća života u mraku – nastavio je Chris.

Bioničko oko su ugradili i muškarcu iz Londona, a planiraju još 12-orici pacijenata. Pratit će njihov razvoj, a pokaže li se dobrim, bioničko oko bi moglo postati dostupno svima. Čip su razvili u njemačkoj tvrtki Retina Implant AG.

(24sata.hr)

Portal Mashable objavio je navodne detalje o novom iPhoneu pozivajući se na pouzdane izvore iz iLoungea. Tako je potvrđena već poznata glasina da će novi iPhone imati veći ekran od 4 inča te 16 x 9 rezoluciju.

Prema istim informacijama mijenjat će se i dimenzije novog iPhonea te bi trebale biti 125×28,5×7,4 milimetara. Iz toga se ujedno može i zaključiti kako će novi Appleov adut biti dosta tanji od dosadašnjeg.

Isti portal piše da će novi iPhone biti djelomično napravljen od takozvanog ‘tekućeg metala’, novog egzotičnog materijala, te da će se korisnici suočiti s novim fontom.

Trebao bi se promijeniti i priključak za punjač i druge nastavke te će navodno ulaz u kućište biti upola manji i zaobljeniji od tradicionalnog’.

(net.hr)

Industrija mobilnih telefona svakim danom sve više napreduje. Često izlaze novi modeli mobitela koji sa sobom donose nove i naprednije mogućnosti. To čini da se njihovi predhodnici okarakterišu kao zastarjeli. Novi modeli donose sa sobom veće ekrane i bolju rezoluciju, na snazi će im uskoro moći pozavidjeti pojedini kompjuteri, a dizajn je sve više funkcionalan i atraktivan.

Pogledajte listu sa 10 najprodavanijih mobilnih telefona :

1. Nokia 1100

Prvo mjesto ubjedljivo zauzima Nokia 1100 koja se na tržištu pojavila 2003.godine i prodana je u više od 250 miliona primjeraka. Ova Nokia se nalazi i na listi najprodavanijih elektronskih uređaja uopšte. Nalazi se ispred Playstationa 2 koji je prodan u 115 miliona primjeraka i iPoda sa 100 miliona. Nokia 1100 je imala monohromatski display od 96×65 piksela.

2. Nokia 5230

Na tržištu se pojavila 2010 godine i prodana je u 150 miliona primjeraka, imala je touch screen,te je bila jedan od skupljih mobitela sa ove liste.

3. Nokia 1200

Pojavila se 2007.godine je također je prodana u 150 miliona primjeraka.

4. Nokia 3210

Pojavila se 1999.godine i bila je prvi mobilni uređaj proizveden bez vanjske antene. Ovaj Nokijin mobilni uređaj je prodan u preko 150 miliona primjeraka.

5. Nokia 3310

Svi znamo za popularnu Nokiju 3310. I ona se nalazi na ovoj listi sa prodanih 136 miliona primjeraka. Iako je u to vrijeme bila prilično glomazna postala je jedan od najpoplularnijih moblinih uređaja , a to može zahvaliti svojoj izdržljivosti. Na tržištu se pojavila 2000.godine.

6. Nokia 2600

Svijetlo dana je ugledala 2004.godine i od tada je prodana u 135 miliona primjeraka.

7. Nokia 1600

Pojavila se 2006.godine i prodana u 130 miliona primjeraka.

8. Motorola RAZR V3

Veoma interesnatno da je ovo i prvi telefon na ovoj listi a da ne pripada Nokiji. V3 je obilježen kao prvi telefon sa displayom u boji i slim dizajnom. Pojavio se 2004.godine i prodan je u 130 miliona primjeraka

9. Nokia 1208

Na tržištu se pojavila 2007.godine i prodana je u 100 miliona primjeraka

10. Nokia 6010

Pojavila se 2004.godine i prodana je u 75 miliona primjeraka

(tehnografija.net)

Aljoša Tušek želio je stvoriti ništa manje nego vrhunski superautomobil, a po našem mišljenju u tome je i uspio. Pred vama je Tushek Renovatio T500 koji je ovih dana debitirao na Top Marques Monaco Showu.

Ovu jurilicu pokreće 4,2 litarski V8 motor iz Audija RS4 koji razvija 450 KS, što je dovoljno da 100 km/h uhvatite za 3,7 sekundi, te postignete maksimalnih 310 km/h. Prioritet nije stavljen na snagu automobila, već na samu masu. S obzirom da je većim dijelom izrađen od ugljičnih vlakana i kompozitnih materijala, Renovatio T500 teži svega 1133 kilograma. Samo 30 primjeraka biti će proizvedeno, a osnovna cijena bi se trebala kretati oko 300.000 eura na više.

Tušek je također otkrio kako je započeo i borbu s bikovima. Naime, u Sloveniji se već počeo graditi još jedan superautomobil koji bi se trebao suprotstaviti Lamborghini Aventadoru – Forego T700. Novi model bi trebao težiti manje od 1000 kg i razvijati oko 700 KS. Za usporedbu, Lamborghini Aventador razvija također 700 KS iz 6.5-litarskog V12 agregata, no teži preko 1500 kg. Tušek se već “hvali” kako će Forego T700 imati bočna ubrzanja od 3.3 G, dok primjerice trenutno predstavljeni Renovatio T500 nudi “samo” 1.7G.

(presretac.com)