Kako preživjeti jesen i najavljenu ekonomsku krizu: Stari recepti ne djeluju na pandemiju

Glavni udar ekonomske krize uzrokovane pandemijom, mnogi se slažu, dolazi najesen. I oni koji su bez posljedica preživjeli prvi udar tada će se suočiti s padom potražnje, rezanjem narudžbi i otkazima.

Pravo je pitanje kako se s tim može nositi Bosna i Hercegovina, zemlja bez monetarne politike, sa “zakovanom” fiskalnom politikom, PDV sistemom koji je fiksan i gdje nadležni ne dopuštaju nikakve prilagodbe.

Već sada je vrijeme da se priprema za drugi val ekonomskih reformi, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić. On kaže kako se ne smiju praviti greške iz prvog odgovora, tj. “korona zakona” koji su ostali nedorečeni, loše komunicirani i u najvećoj mjeri neefektivni.

“Idealno bi bilo da po hitnom postupku izmijenimo radno zakonodavstvo i zakone o doprinosima, dohotku, a kako bi privreda i tržište rada bili spremniji najesen. Ovaj paket reformi treba da obuhvati i digitalizaciju javne uprave, što se u jeku ove krize pokazalo kao nužnost, kao i unapređenje peformansi čitavog javnog sektora”, navodi on.

Trebamo sprovesti prave reforme koje su već duži niz godina na čekanju, dodaje, a ne zavaravati se da ćemo nekakvom fiskalnom injekcijom postići bilo šta izuzev kratkoročnog i nedovoljnog rasta potražnje.

“U uslovima apsolutne neizvjesnosti odnosno nemogućnosti planiranja i ekonomske kalkulacije, iluzorno je smatrati da se potražnja može tek tako stimulisati – struktura potrošnje se promjenila, iskustva drugih zemalja pokazuju da multiplikativni efekat izostaje, tj. pojedinci idu u štednju ili jednostavno ne reaguju, kao npr. domaći primjer turističkih vaučera u RS-u. Koronavirus je specifičan za ekonomiju, stari recepti ne funkcionišu”, naglašava on.

U praktičnom smislu, ono što se može i treba uraditi čim prije, nastavlja on, je sistemsko poboljšavanje industrijske zaštite – radnika, poslodavaca, privrednika, preduzeća kao cjeline.

“Posljednji mjesec nas je naučio da pravi klasteri nastaju na radnom mjestu, što nažalost trenutno blokira preduzeće. Vlade trebaju, zajedno s privatnim sektorom, maksimalno investirati i unaprijediti industrijsku zaštitu, prilagođenu koronavirusu. U suprotnom nas očekuju periodične blokade poslovanja, odnosno daljnji pad ekonomije. Ovo obuhvata niz mjera i to od običnih smjernica preko informacionih sistema u svrhu izvještavanja pa sve do fizičke zaštite”, naglasio je on.

Čavalić precizira da rezultat mjera treba biti ekonomski sistem prilagođen pandemiji koronavirusa, a to se postiže na dva načina – unapređenje konkurentnosti domaće ekonomije i industrijske zaštite.

“Pritom treba osigurati stabilnost velikih socijalnih sistema – zdravstveni sistem treba opremiti da se aktivnije uključi u ovu krizu. Posljedično, buduća zaduživanja treba da se koriste za ove namjene”, zaključio je on.

U prvom valu udara na ekonomiju zaposlenost u BiH se smanjila za više od 30 hiljada radnih mjesta, najviše u Federaciji BiH. Prekinuti su lanci snabdijevanja, potrošnja je smanjena za više od 30 posto, a neki sektori su skoro potpuno ugašeni.

(klix.ba)