Koliko je izvjesno ponovno zatvaranje te kako bi ekonomija preživjela

Streloviti rast broja zaraženih već je doveo do uvođenja pojačanih mjera u nekim dijelovima naše zemlje, a val novog zatvaranja i uvođenja vanrednog stanja uvelike dolazi sa Zapada.

Logično pitanje koje se postavlje je koliko je nama ostalo do proglašenja vanrednog stanja te šta bi ono u novoj varijanti moglo podrazumijevati i još važnije kakav će utjecaj na ekonomiju imati.

Uvođenje novih mjera kroz policijski sat i proglašenja vanrednog stanja kao da u talasu dolazi sa zapada. Prvo je prije dva dana Pariz uveo policijski sat, potom su nove mjere najavljene u zemljama srednje Evrope, da bi vanredno stanje jučer stupilo na snagu u Sloveniji.

Znajući kako razmišljaju naše zdravstvene vlasti već krajem ove sedmice, kad obično krizni štabovi donose nove mjere, neka pooštravanja i restrikcije mogle bi biti na stolu, a kako se obično mjere samo prepisuju, već se sada naslućuje šta bi to moglo biti.

Dio ekonomske struke, kao i predstavnici poslovne zajednice već su prošle sedmice poručili da novi lockdown ekonomija u našoj zemlji ne bi preživjela.

Pandemijski negativni efekti na ponudi i potražnji su izraženi i posljedice donose u svakom slučaju, a nove mjere koje bi donijele skraćenja radnog vremena ili čak potpune zabrane rada bile bi potpuno pogubne.

To posebno dolazi do izražaja kad se zna kakav je utjecaj na ekonomiju imalo zatvaranje iz marta te kako je slabašan ekonomski odgovor vlasti bio.

Činjenica je da novi skok broja zaraženih, rekordi koji su obarani posljednjih dana, apeli zdravstvenih radnika te ponašanje drugih zemalja idu u smjeru koji garantira donošenje teških odluka.

(klix.ba)