Pripremite se: Stiže korona turizam

ANALIZA – Kriza izazvana virusnom pandemijom COVID-19 u javni je diskurs unijela sintagmu „nikad više kao prije“. Nikad se češće nije promišljalo o temeljima društva u kojem živimo i prioritetima koje postavljamo; danas, međutim, svjedočimo činjenici da je svakodnevica u mnogome različita od onog na što smo navikli, a što znatno utječe i na naše buduće živote.

Posljedice koje je pandemija izazvala osjećaju se prvenstveno na zdravstvenom planu, no njezin je ogroman utjecaj na gospodarstvo, financije, okoliš, obrazovanje, kulturu, znanost itd. Jedan od sektora kojeg je kriza posebno teško pogodila je i turizam. Turistička je industrija zbog ograničenja mobilnosti i primjene mjera društvenog distanciranja praktički umrla. 

Nestabilnost turističke industrije, koja je podložna različitim tipovima nedaća (npr. ratovi, prirodne katastrofe), opće je poznata pa se stabilne ekonomije gotovo nikada ne oslanjaju isključivo na razvoj turizma. Ne pamtimo, međutim, u povijesti turizma tako dugo razdoblje tijekom kojega je bilo onemogućeno njegovo poslovanje na cijeloj zemaljskoj kugli. Pri tome nije samo neizvjestan trenutak kad će ljudi opet početi putovati, već je upitno hoće li turizam uopće funkcionirati na dosad uobičajeni način.

Situaciju, iz perspektive putnika i turista, najbolje ilustrira sljedeća pošalica koja u posljednje vrijeme kruži društvenim mrežama, a tiče se „predviđanja“ idućeg mjesta putovanja.

Nije potrebno biti znanstvenik kako bi se donio zaključak o „istinitosti“ ove pošalice, koja je valjana barem u ovom trenutku. 

Iz znanstvene perspektive, međutim, teme koje se u ovakvim okolnostima nameću tiču se pruživosti (eng. resilience), nesigurnosti i rizika, promjene ponašanja turističkog tržišta, trajanja krize, zdravstvenih rizika putovanja, a što ukazuje na inovativne istraživačke metodologije predviđanja različitih scenarija, međutim, s dvojbenim znanstvenim legitimitetom s obzirom na ograničenu dostupnost točnih podataka vezanih za pandemiju.

Iako se svaka zemlja na svoj način nosi s krizom, načelno možemo govoriti o američkom (SAD), europskom (EU), azijskom (Kina, Japan, Republika Koreja) te načinu nošenja s krizom ostalog svijeta. Američki način zagovara povratak na staro vodeći se načelima „ekonomija prije svega“, ignorirajući virus koji će odnijeti neke živote, ali ne smije dopustiti prestanak gomilanja bogatstva. Azijske zemlje kapitalizirale su svoju kulturološku tradiciju discipliniranosti primjenjujući model „kontrole širenja virusa“, a Europska unija primjenjuje načelo „brzog odgovora na krizu“ financiranjem novih prioriteta uglavnom u zdravstvu, poduzetništvu i socijalnoj skrbi stavljajući u pogon „Investicijsku inicijativu za odgovor na korona virus“.

Ostali svijet uglavnom prati što se događa na kontinentima koji su već pogođeni krizom, prikupljajući dosad stečena znanja i nadajući se da ih kriza neće zahvatiti u tolikoj mjeri ili da će u međuvremenu već biti pronađeno rješenje. Bez obzira na razlike u načinu nošenja s krizom, svijet je ujedinjen u utrci za pronalaženjem cjepiva, iako s različitim motivima, od stvarne potrebe spašavanja ljudskih života, do ponovne utrke za profitom koji će takvo cjepivo donijeti. Također, „jedinstvo“ se ogleda i u izostanku međunarodnih putovanja i krahu turističke industrije.

Odgovor struke odnosno država na krizu u turizmu

Kako bi se ublažili učinci krize izazvane pandemijom COVID-19 na turistički sektor, Svjetska turistička organizacija predstavila je kompilaciju odgovora međunarodnih politika, odnosno politika pojedinih država na taj izazov, koje bi potencijalno moglo ubrzati oporavak. Preporuke UNWTO-a za odgovor na krizu mogu se sažeti u tri skupine: a) upravljanje krizom i ublažavanje učinaka, b) poticaji i oporavak te c) priprema za sutra. Niz je preporuka u svakoj skupini, kao što su, primjerice, očuvanje radnih mjesta i likvidnosti tvrtki, smanjivanje poreza i pristojbi, osiguranje povjerenja potrošača, pružanje financijskih poticaja za ulaganja u turizmu, unaprjeđenje olakšavanja putovanja, poticanje potražnje, jačanje marketinga, diversifikacije tržišta, digitalne transformacije, kružnog gospodarstva itd. Većina zemalja koje su odgovorile nekim paketom mjera fokusira se isključivo na gospodarski oporavak.

Tako su, primjerice Njemačka, Francuska i Grčka uvele jednokratne mjere isplate manjih iznosa kompenzacija radnicima, bankovne intervencije, porezne olakšice za osiguranje likvidnosti te odgode plaćanja poreznih davanja. Italija je uvela oslobođenje od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje i premija za obvezno osiguranje za tvrtke iz područja kulture, ugostiteljstva, terme, zabavne i tematske parkove, prijevoznike, najam sportske i rekreacijske opreme, event menadžment, turističke vodiče i pratitelje. Zanimljivo je da je Vatikan donio mjeru u području znanosti, osnovavši Radnu skupinu za istraživanje pandemije s ciljem pripreme na post-COVID-19 situaciju, osobito u područjima ekologije, gospodarstva, rada, zdravstva, politike i upravljanja te komunikacije i sigurnosti.

Iako je cijeli svijet ovu krizu dočekao nespreman i prirodna reakcija je razmišljati o mjerama brzog oporavka, postavlja se pitanje stvarne učinkovitosti takvih mjera. Jasno je da su mjere kratkotrajne zbog nade u pronalazak skorašnjeg rješenja situacije (cjepiva, izumiranja virusa) i povratka na uobičajeni način funkcioniranja. No, u doba neizvjesnosti oko trajanja ovakve situacije, je li rizik od uzimanja novog kredita za osiguranje likvidnosti turističkih poduzetnika uistinu nizak i može li se to uistinu smatrati učinkovitom i primjerenom mjerom? Je li stvarno potrebno tražiti rješenje u fleksibilnoj politici otkazivanja putovanja kako bi se potaknule rezervacije? Dok ugostitelji razmišljaju o modalitetima reorganizacije svojih usluga u skladu s preporukama o društvenom distanciranju, a hoteli o iznajmljivanju samo dijela svojih soba odnosno reorganizaciji doručka (od švedskog stola prema posluživanju doručka u sobi), upitna je spremnost i hrabrost tržišta na odluku o putovanju u ova nesigurna vremena.

S druge strane, ako se, pak, situacija normalizira, očekuje se da će cijene letova i hotela, prema nekim procjenama, poskupjeti i do tri puta. Neke su tvrtke već uvele veće cijene za kasniju rezervaciju karata, a uvede li se socijalno distanciranje rezerviranjem alternativnih soba, neki predviđaju da će cijene soba rasti i do četiri puta.

SEEBIZ.EU