Savjeti ljekara: Kako se na kupalištima zaštititi od korone i izbjeći probleme zbog visokih temperatura

Ljetni period godine praćen visokim temperaturama zraka sa sobom donosi brojne izazove. Pravilno ponašanje ključni je faktor za očuvanje zdravlja, posebno u vrijeme epidemije koronavirusa, a samo disciplinom moguće je izbjeći incidentne situacije koje mogu rezultirati ugrožavanjem života sa trajnim posljedicama.

Nagle promjene vremenskih prilika, odnosno drastičan rast temperatura zraka proteklih dana doveo je do povećanja intervencija u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli.

Dugotrajniji boravci građana na otvorenom doveli su do pojave ujeda insekata praćenih alergijskim reakcijama te tegoba kod hroničnih pacijenata koji ljekarsku pomoć traže zbog rasta ili pada krvnog pritiska usljed dehidracije, uz kardiovaskularne incidente koji su češći zbog gubljenja tekućine, a manifestuju se moždanim udarom ili akutnim srčanim stanjima.

Mnogo vode i laganija hrana

Za razliku od mlađih osoba, drastičan skok temperatura zraka teško podnose djeca i starije osobe. Prema riječima Lejle Kuluglije-Memišević, načelnice Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli, djeca su u rizičnoj skupini zbog nedovoljne razvijenosti adaptivnog mehanizma, kao i starije osobe kod kojih je on u znatno slabijoj funkciji nego u periodu mlađe životne dobi.

“Upravo zbog toga trebaju voditi računa o dijelu dana u kojem izlaze na otvoreno. Potrebno je koristiti hladnije dijelove dana, odnosno rano ujutro ili u večernjim satima, a u periodu od 11 do 17 sati preporučuje se boravak u hladnijim i dobro provjetrenim prostorijama, bez šetnje ili sjedenja u parkovima jer su temperature zraka izuzetno visoke i u hladu”, upozorava Kuluglija-Memišević.

Ljetni period sa sobom donosi raznovrsniju ishranu, odnosno obilje voća i povrća koje se preporučuje za jelo.

“Potrebno je jesti laganiju hranu poput mesa koje je lešo kuhano uz svježe povrće te voće, izbjegavajući masne, pržene i kalorijski opterećene obroke. Bitan je i adekvatan unos tečnosti, a svaka odrasla osoba bi trebala unijeti minimum dva litra, što se odnosi i na hronične pacijente. Tu se prije svega navodi voda koja je najučinkovitija, a mogu biti i čajevi te eventualno blago zaslađeni prirodni sokovi”, ističe naša sagovornica, savjetujući izbjegavanje gaziranih pića i alkohola, naglasivši da je moguće konzumirati kafu u umjerenim količinama.

Zaštita kože i sprečavanje infekcije koronavirusom

Zaštita kože preporučuje se u svim dijelovima ljetnog perioda, a ne samo u vrijeme odlaska na kupališta.

“Svako dugotrajnije izlaganje UV zrakama na otvorenom treba biti popraćeno zaštitom. Preporučuju se kreme sa visokim zaštitnim faktorima uz odjeću. Potrebno je oblačiti laganiju, široku i prozračnu odjeću, po mogućnosti dužih rukava, izrađenu od svjetlije tkanine, odnosno prirodnog materijala poput pamuka ili lana”, navodi Kuluglija-Memišević za Klix.ba.

Odlazak na kupališta ovoga ljeta sa sobom nose i rizik od moguće infekcije koronavirusom te se svim građanima savjetuje individualna zaštita koja prije svega podrazumijeva održavanje fizičke distance.

“Konkretno u Tuzli panonska jezera sa slanom i hlorisanom vodom, prema nauci, ne dozvoljavaju transmisiju virusa. Ali, sama voda je manji problem u odnosu na ono koliko su ljudi blizu jedni drugima. Sada je do onih koji drže kupališta, ne samo Pannonice, već i ostalih otvorenih bazena, skretanje pažnje korisnicima vezano za pridržavanje fizičke distance što je moguće više. Ali, ukoliko krenu visoke temperature, sve više će ljudi posegnuti za potragom osvježenja na takvim mjestima te će se preporuka teško moći ispoštovati. To je sada na odgovornosti svakog pojedinca, ali trebamo dati sve od sebe da održimo distancu i tako se zaštitimo”, potcrtava Kuluglija-Memišević.

Kada trčati?

Trčanje je jedan od najzastupljenijih sportova u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Trkače rekreativce je moguće vidjeti na skoro svim gradskim saobraćajnicama, a ljetni period sa sobom nosi rizik i po narušavanje njihovog zdravlja.

“Veliki broj ljudi se rekreira na takav način te je trčanje potrebno prilagoditi dijelovima dana. Ne preporučuje se trčati u najtoplijem dijelu, već u večernjim ili ranim jutarnjim satima. Svi koji se bave ovom vrstom aktivnosti to rade na vlastitu odgovornost, a bitno je reći da čak i mlađim osobama prijeti opasnost od toplotnog udara. Dodatnom fizičkom aktivnošću organizam se pregrijava, bez mogućnosti da se rashladi, tako da im prijeti toplotni udar sa gubitkom svijesti, što je ozbiljna komplikacija”, pojašnjava Kuluglija-Memišević.

Osvrnuvši se na sve veći broj gojaznih osoba koje putem trčanja žele izgubiti višak kilograma, naša sagovornica upozorava da bi se svi oni prethodno trebali konsultovati sa stručnom osobom.

“Trčanje donosi veliko opterećenje za kardiovaskularni sistem te smatram da bi prvo trebalo korigovati težinu, raditi na kondiciji pa tek onda krenuti za ovom vrstom sporta koja je iscrpljujuća”, savjetuje načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli.

Šta nakon ujeda insekta?

Toplo vrijeme sa sobom donosi i povećan broja ujeda insekata. Takve incidente situacije su nepredvidive, a praktično se teško zaštititi. U zavisnosti od osobe, posljedice u vidu alergijskih reakcija mogu biti na skali od skoro neprimjetnih do izuzetno teških stanja. Do njih uglavnom dovode ujedi stršljena ili ose, a pravovremena reakcija od velikog je značaja.

“Za osobe koje su u prethodnim situacijama imale jače alergijske reakcije, svaka sljedeća će biti sigurno burnija. Treba veoma brzo djelovati u situacijama ako je ubod insekta na mjestu koje je blizu disajnog puta, gdje ga naticanje tkiva zatvara. Potrebno je odmah potražiti ljekarsku pomoć, a najoptimalnije je da osobe koje su imale burne alergijske reakcije uz sebe imaju autoinjektore sa adrenalinom koje mogu sebi dati do dolaska stručne pomoći”, naglašava Kuluglija-Memišević.

Ujed ose izuzetno je česta pojava, a građanima se savjetuje da žaoku ne vade pincetom jer takvim potezom može doći do istiskanja dodatnog otrova u kožu. Nasuprot tome potrebno ju je skinuti tupom stranom noža, lenjirom, špatulom i slično, uz obavezno hlađenje mjesta uboda koje će dovesti do sužavanja krvnih sudova, onemogućavajući širenje otrova. Nakon toga potrebno je zatražiti stručnu pomoć.

(klix.ba)