Trumpove carine skoro cijelom svijetu uzdrmale burze i izazvale reakcije

Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine na uvoz u SAD gotovo cijelom svijetu. Trump je to nazvao ‘Danom oslobođenja Amerike’. Potez kritiziraju mnogi svjetski čelnici, a osobito oštro Europska unija kojoj se uvode carine od 20%. Ekonomisti upozoravaju da će goleme carine postati teret američkim potrošačima, podići cijene te možda uzrokovati i svjetsku recesiju.

● Uvedene su temeljne carine od 10% za sav uvoz i recipročne carine za proizvode iz većine svjetskih zemalja, uključujući i najbliže saveznice. 

● Najgore su prošle Kina s carinama od 34%, Indija 26%. Srbija ima novo carinsko opterećenje od čak 37%.

● Na uvoz iz EU-a uvode se carine od 20%, a na robu iz Velike Britanije 10%. 

● Najviše je carine Trump odredio za uvoz robe iz Lesota – 50%.

● Na Trumpovu popisu nisu Rusija, Bjelorusija, Kuba i Sjeverna Koreja. 

● Izuzeti su proizvodi poput bakra, lijekova, poluvodiča, drva, zlata, energije i određenih minerala koji nisu dostupni u SAD-u.

● Unatoč izuzecima, Trump planira dodatne carine upravo na poluvodiče, lijekove i kritične minerale.

● Uvedene su carine od 25% na sve automobile proizvedene izvan SAD-a.

● Trump je onemogućio i slanje paketa niske vrijednosti, u vrijednosti od 800 dolara ili manje – bez plaćanja carine iz Kine.

● Kina, Japan i Južna Koreja, povijesne suparnice, najavile su da će zajedno raditi na odgovoru trgovinskim politikama SAD-a.

● Švicarska i Meksiko signalizirali su spremnost na pregovore sa SAD-om.

– Suočene s neumoljivim ekonomskim ratom, SAD više ne može nastaviti politiku unilateralne gospodarske predaje, rekao je američki predsjednik Donald Trump u Bijeloj kući tijekom predstavljanja novih carina.

Najavio je uvođenje carina od 10 posto na sav uvoz u SAD. One stupaju na snagu već prekosutra.

A na to – uvodi i, kako je rekao, recipročne namete. Na tom je popisu 60-ak zemalja. Europska unija, najveći izvoznik u SAD, suočena je s 20% dodatnih carina. Kina s 34%. 

Povijesni je ovo trenutak, američki predsjednik potpisuje odluku o carinjenju cijeloga svijeta. Gotovo sva strana roba koja stiže na tržište SAD-a podložna je carini od najmanje 10 pa sve do 54 posto, što je maksimalna carinska tarifa za sve proizvode koji dolaze iz Kine. No uvijek ima iznimaka, pa tako nema carina za lijekove, bakar, poluvodiče, drvo, zlato i za rijetke minerale koji nisu dostupni u SAD-u. Predsjednik Trump tvrdi, ovo je početak novog doba, novog uspona američkog gospodarstva, koje je dosad samo davalo svijetu, a od njega nije dobilo ništa.  

– Nove će carine samo potaknuti novi gospodarski rast. Takav rast kakav do sada nije viđen. I dogodit će se vrlo brzo. Zapravo, već počinje, jer postoje konkretne informacije o tome da strane kompanije žele pokrenuti poslove u našoj zemlji, kako bi izbjegle carine. A riječ je o velikim, snažnim, bogatim stranim kompanijama koje, samo prema prvim naznakama, žele investirati najmanje 60 milijardi u našu zemlju. I drugi žele doći ovamo, i graditi, graditi, rekao je Trump.

Američka javnost duboko podijeljena, što više nikoga i ne iznenađuje. Demokrati, koji nakon izbora kao da su nestali s političke scene, zasad samo šute, čekaju analize i procjene. Jedino što ih, čini se, zanima – cijena je automobila iz uvoza, odnosno luksuzne robe koja dolazi iz Europe.

I analitičari su podijeljeni – neki tvrde da je ovo izvrsna ideja, neki su prestravljeni, a ima i onih koji su realni – misle da bi veće carine mogle napuniti državnu blagajnu, povećati kupovnu moć stanovnika i smanjiti cijenu domaćih proizvoda.

Što kažu obični Amerikanci? Jednostavno rečeno, prema prvim anketama, većina je zbunjena. Misle da će cijene rasti u nebo, da će doći do inflacije i da će dolar vrijediti sve manje. 

Trump je, ako ništa drugo dosljedan, provodi svoj gospodarski plan i Amerika mu je zaista prva i najvažnija. A na pitanje tko će platiti cijenu za ostvarenje te ideje, carine se doista čine kao dobar odgovor, barem njemu, i barem zasad.

Carine koje uvodi Trump izazvale su pad indeksa na svjetskim burzama, od Kine i Europe, pa do njujorškog Wall Streeta. Slijedile su oštre reakcije brojnih svjetskih i, naravno, europskih čelnika. Svi redom smatraju da su carine koje Trump uvodi “pogrešne”.

Ističu da će trgovinski rat naštetiti potrošačima i gospodarstvu te da neće koristiti nikomu. Najavljuju pregovore sa SAD-om, ali i uzvratne carinske protumjere.

Europska unija ima jedinstvenu trgovinsku politiku pa će i odgovor Hrvatske – biti dio zajedničkog dogovora zemalja članica. No posljedice će za svaku zemlju Unije biti različite.

(HRT)